ASK 26.05.2015.
Juče, 25. maja, održana je konferencija „Transparentnost, borba protiv korupcije i evropske integracije“ u organizaciji Transparentnosti Srbija. Ova konferencija predstavlja završni događaj projekta „Povećana transparentnost i efikasnost javnog sektora u oblastima javnih nabavki, dostupnosti informacijama, pripreme propisa i javno-privatnih partnerstava“, koji je organizacija Transparentnost – Srbija sprovodila u proteklih 18 meseci, uz podršku Delegacije EU u Srbiji i Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom Vlade Republike Srbije.
U uvodnom delu konferencije govorili su zamenik šefa Delegacije EU u Srbiji Oskar Benedikt, v.d. direktora Kancelarije Vlade Srbije za evropske integracije Ksenija Milenković, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić, direktorka Agencije za borbu protiv korupcije Tatjana Babić, direktor Uprave za javne nabavke Predrag Jovanović, predsednik TS prof dr Vladimir Goati i programski direktor TS Nemanja Nenadić. Rezultate istraživanja predstavili su Bojana Medenica i Zlatko Minić.
Direktorka Agencije, Tatjana Babić, je svoje izlaganje fokusirala na jedan važan antikorupcijski preventivni mehanizam koji treba da unapredi kvalitet javne rasprave u postupku izrade i donošenja zakona i drugih propisa, a to je Metodologija za procenu rizika korupcije u propisima, koja je, inače, predviđena i Nacionalnom strategijom za borbu protiv korupcije za period od 2013. do 2018. godine i pratećim Akcionim planom. Tom prilikom ona je istakla:
„Agencija je ovu metodologiju usvojila i počela da primenjuje kao interni akt još 2013. godine. Primenjujući ovu metodologiju, Agencija je u 2014. godini izradila mišljenja o proceni rizika korupcije u odredbama 17 nacrta i predloga propisa i pripremila Izveštaj o pravnom okviru i rizicima korupcije u oblasti javno-privatnog partnerstva i koncesija.
Broj mišljenja o proceni rizika korupcije u 2014. godini manji je u odnosu na 2013. iz nekoliko razloga. Pre svega, u martu 2014. godine održani su izbori za narodne poslanike, tako da od početka godine, pa sve do konstituisanja novog saziva Narodne skupštine, u aprilu 2014. godine, praktično nije bilo zakonodavne aktivnosti. Pored toga, od konstituisanja sadašnjeg saziva do septembra 2014. godine, Narodna skupština donela je 50 zakona, sve u hitnoj proceduri. Na ovaj način javnost je onemogućena da na adekvatan način učestvuje u donošenju novih zakona, što u velikoj meri utiče na kvalitet zakona.
Inače, sva mišljenja o proceni rizika korupcije u propisima dostavljaju se nadležnim ministarstvima, Vladi i nadležnim skupštinskim odborima i objavljuju na internet prezentaciji Agencije. Međutim, kako ona trenutno nisu obavezujuća za predlagače zakona i drugih propisa, efekti ovih analiza koje radi Agencija su, nažalost, veoma skromni, iako su neke od preporuka Agencije u celini ili delimično usvojene.
Agencija je u inicijativi za donošenje novog zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije, koju je u julu 2014. godine podnela Ministarstvu pravde, ponovo predložila da joj se poveri da propiše i objavi Metodologiju za procenu rizika korupcije u propisima, a da se predlagači propisa obavežu da je primenjuju prilikom pripreme propisa. Kako je ovaj mehanizam prepoznat i u međunarodnoj praksi, Strategija i Akcioni plan predviđaju niz mera i aktivnosti koje bi trebalo da unaprede i pojačaju njegove efekte.
Tako, predviđeno je da će Metodologiju biti u obavezi da primenjuju predlagači propisa kako bi se već prilikom njihove izrade uklonili elementi koji bi mogli da, prilikom primene propisa, generišu korupciju. Svaki predlog zakona, u svom obrazloženju, sadržaće analizu rizika na korupciju kao dokaz da je predlagač, prilikom izrade zakonskog teksta, primenio Metodologiju.
Pored toga što će izraditi Metodologiju, Agencija će u tom procesu proveravati da li su predlagači na pravilan način primenili Metodologiju. Vlada će biti u obavezi da svaki predlog zakona dostavi Agenciji na mišljenje i da, zajedno sa predlogom zakona, Narodnoj skupštini dostavi i mišljenje Agencije o analizi rizika korupcije u tekstu predloga zakona.
Ukoliko procena rizika korupcije postane obavezni deo procesa donošenja zakona i drugih propisa i ukoliko predlagači propisa svoje nove obaveze shvate na odgovarajući način, a ne kao još jednu formalnost u tom procesu, može se očekivati da će ova mera doprineti ostvarivanju proklamovanog cilja, a to je da se donošenjem jasnih i preciznih propisa suzi prostor za nastanak korupcije u oblastima koje se tim propisima uređuju.“
U nastavku izlaganja, direktorka Agencije je govorila i o alternativnom izveštavanju o sprovođenju Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije u Republici Srbiji za period od 2013. do 2018. godine i Akcionog plana za njeno sprovođenje, koje podrazumeva uključivanje organizacija civilnog društva (OCD) u praćenje sprovođenja jedne javne politike. Naime, Agencija je prošle godine, zahvaljujući podršci Norveške, raspisala konkurs za dodelu sredstava OCD koje su pratile sprovođenje Strategije i Akcionog plana a rezultati njihovog rada uključeni su u Izveštaj o sprovođenju antikorupcijske strategije za 2014. godinu. Ista aktivnost planirana je i za 2015. godinu. Inače, ova praksa predstavlja usamljeni primer u Srbiji.