ASK 09.10.2015.
„Nedopustivo je da se funkcioneri koji su prekršili zakon, time što nisu prijavili veliki broj nekretnina i značajne sume novca, izvuku od krivičnog gonjenja, uplaćujući novac u humanitarne svrhe“, izjavila je direktorka Agencije za borbu protiv korupcije Tatjana Babić. Ona je, gostujući u emisiji "Pravi ugao" Radio-televizije Vojvodine, istakla da je primena načela oportuniteta ili odlaganja krivičnog gonjenja javnog funkcionera od strane tužilaštva sve češća u praksi i da u tome nalazimo zabrinjavajući trend, kojim se devalvira rad Agencije, podriva pravni poredak i narušava poverenje u institucije države Srbije.
"Imali smo slučaj visokog funkcionera Socijalističke partije Srbije i direktora 'Srbijagasa' Dušana Bajatovića, za kojeg smo pored neprijavljivanja prihoda od 75.000 evra, imali i sumnju na krivična dela primanje mita, pranje novca i zloupotrebu službenog položaja, a što se završilo tako što je Bajatović platio 200.000 dinara u humanitarne svrhe i javni tužilac je odbacio izveštaj Agencije", objašnjava Babić. "Ovakva praksa tužilaštva je sve češća i to je ono što zabrinjava. Dunkcioner zbog neprijavljivanja imovine mora krivično da se goni, čime se ispunjava svrha kažnjavanja, vrši uticaj ne sve druge, ali i dolazi do društvene osude krivičnog dela", objašnjava direktorka Agencije za borbu protiv korupcije.
"Ako jedan organ, Agencija za borbu protiv korupcije, uradi veliki deo posla, završi taj posao, a onda prijava bude odbačena, lanac se prekida i obesmišljava se svaki napor“. Babić je rekla da oseća kako Agencija za borbu protiv korupcije nema opštedruštvenu podršku za svoj rad, te da funkcioneri u javnosti često nipodaštavaju odluke agencije ili upućuju besmislene insinuacije na njen račun, kako je rad Agencije politički obojen.
"Imamo slučaj bivšeg gradonačelnika Kragujevca Veroljuba Stevanovića, čija reakcija na prijavu Agencije sublimira reakcije većine funkcionera optuženih za kršenje zakona, a to je da je on prilikom svrgavanja sa vlasti jednostavno zaboravio da prijavi imovinu, jer je imao važnije poslove u tom trenutku", objašnjava ona. Sličan je primer osporavanja i ministra odbrane Bratislava Gašića i izveštaja Agencije po kojem je bio u sukobu interesa kada je, kao gradonačelnik Kruševca, zaključio ugovore sa firmama u vlasništvu njegove supruge i sina. "On je rekao da neće dozvoliti da bilo ko dovodi njegovo ime u vezu sa nezakonitim radnjama i da baca ljagu na njega, a meni nije jasno šta on to neće dozvoliti. Moram da podsetim da smo mi nezavisan organ i ne treba nam ničija dozvola za rad", ističe ona.
Razgovor u celini možete preuzeti ovde.
„Pravi ugao“ RTV Vojvodina
Autor: LJubica Gojgić
7. oktobar 2015.