ASK 13.06.2013.
Agencija za borbu protiv korupcije zajedno sa Kancelarijom za saradnju sa civilnim društvom Vlade Republike Srbije organizovala je 12. juna konferenciju "Učešće civilnog društva u borbi protiv korupcije" sa željom da kroz dijalog i razmenu iskustava doprinese uspostavljanju partnerstva između države i trećeg sektora. Na konferneciji su predstavljene smernice Agencije za saradnju sa civilnim društvom, a otvoreno je i pitanje jačanja društvenog integriteta kroz obavezu organa javne uprave, ali i organizacija civilnog društva.
Doto galerija
U uvodnom delu učesnicima si se obratili: Vensan Dežer, šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji, Nils Ragnar Kamsvag, ambasador Norveške, Tatjana Babić direktorka Agencije i Ivana Ćirković, direktorka Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom.
Ambasador Dežer istakao je da je borba protiv korupcije na vrhu agende EU, koja posmatra aktivnosti u toj oblasti u svim zemljama koje žele da postanu njenih članovi. On je rekao da je uloga organizacija civilnog društva ključna u borbi protiv korupcije.
Ambasador Kamsvag rekao je da su organizacije civilnog društva prirodan partner u borbi protiv korupcije za koju su neophodni transparentnost i učešće svih u tom procesu. Istakao je i da Ambasada Kraljevine Norveške nastavlja da jača civilni sektor u Srbiji kroz donacije, te da je značajan deo tih donacija za antikorupcijske mere.
Tatjana Babić, direktorka Agencije naglasila je da "civilno društvo treba da kontroliše državu i da podstiče učešće građana i zastupa njihove interese", te da državni službenici i funkcioneri često ne razumeju da su i oni građani sa problemima, dok s druge strane građani ne razumeju da institucije ne mogu same da reše problem kao što je korupcija.
Ivana Ćirković, direktorka Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom, govorila je o izdvajanju sredstava iz budžeta, te o neophodnosti da se primene procedure i postupci kojima se unapređuje rad javne uprave, ali i civilnog sektora i jer je "odsustvo suštinskih pravila i postupaka znak slabnosti društva".
U radnom delu konferencije učesnici su upoznati sa ulogom civilnog društva u borbi protiv korupcije prema Konvenciji UN protiv korupcije, o čemu je govorila dr Slađana Taseva, međunarodna ekspertkinja za oblast borbe protiv korupcije i član koordinacionog komiteta globalne Koalicije civilnog društva okupljene oko Konvencije protiv korupcije Ujedinjenih nacija.
Marijana Obradović, pomoćnik direktora Agencije za borbu protiv korupcije u Sektoru za poslove prevencije je predstavila Smernice za saradnju sa organizacijama civilnog društva koje je Agencija donela kako bi informisala i olakšala uspostavljanje saradnje sa predstavnicima civilnog društva, ali i da bi čitav proces učinila transparentijim.
U nastavku radnog dela konferencije Bojana Medenica, izvršna direktorka Transparentnosti Srbija govorila je o iskustvu ove organizacije u dosadašnjem procesu praćenja borbe protiv korupcije u Srbiji. Ova organizacija, koja postoji 12 godina, učestvovala je u svim procesima koji su vezani za politiku borbe protiv korupcije u Srbiji.
Etički kodeks organizacicija civilnog društva u Srbiji predstavila je Maja Stojanović, programska direktorka Građanskih inicijativa. Ovaj model uspostavljanja brige o integritetu organizacija civilnog društva potekao je iz civilnog društva i bazira se na principu pristupanja kodeksu putem potpisivanja.
Andreja Tonč, eskpertkinja za upravljanje i monitoring EU grantova, upoznala je učesnike konferencije sa modelom samoprocene kvaliteta rada organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj. Ovaj model ponuđen je kao još jedan način za podizanje integriteta ali i efikasnosti rada organizacija civilnog društva.
O etičkim kodeksima za strukovna udruženja, kao deo civilnog društva, o njihovoj izradi i primeni govorio je Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja. Podizanjem integriteta ovih udruženja uticalo bi se na onaj deo društva koji kroz profesiju imaju "monopol na tumačenje stvarnosti".
Kroz diskusiju, učesnici su isticali probleme sa kojima se susreću u svom radu, detektujući, pritom, različite oblasti društvenog života koji ne funkcionišu zbog korupcije i niskog nivoa integriteta, kako pojedinaca, tako i institucija, ali i zbog loših propisa.
Glavni zaključci i preporuke za dalji rad nakon radnog dela i diskusija su da proces partnerstva treba produbiti, a da smernice Agencije daju dobru početnu osnovu. Predstavnike civilnog sektora potrebno je dodatno edukovati kako o korupciji tako o mehanizmima za sprečavanje korupcije. Takođe, potrebno je sve društvene aktere (i javni i civilni sektor)
ohrabriti da svoje zadatke i misiju obavljaju sa puno odgovornosti i svesti o javnom dobru. Konstatovano je da je potrebno ojačati razmenu informacija i dobrih praksi, raditi na umrežavanju i strateškim pertnerstvima.
Konferenciji je prisustvovalo više od 50 učesnika iz organizacija civilnog društva, predstavnika državne uprave, nezavisnih državnih organa, međunarodnih organizacija i medija.