ASK 01.11.2013.
U Agenciji za borbu protiv korupcije održan je 18. oktobra peti koordinacioni sastanak državnih organa koji imaju važnu ulogu u sprečavanju i suzbijanju korupcije. Tema sastanka bila je korupcija u prosveti. Učesnici su se saglasili je potrebno delovati u tri pravca: kroz unapređenje zakona, planove integriteta i potpunu primenu postojeće nadležnosti nadzornog tela. Dogovoreno je da se konstituišu dva ad hoc radna tela. Zadatak prvog bio bi pružanje stručne pomoći resornom Ministarstvu prilikom donošenja nacrta zakona za koje je, prema Akcionom planu, preostalo 10 meseci. Drugo bi radilo na unapređenju rada institucija.
Kada je reč o sistemskoj korupciji u prosveti, posebna pažnja bila je posvećena pitanjima u vezi sa radom prosvetne inspekcije, unutrašnjom organizacijom i načinom rada Ministarstva prosvete, kao i nedostacima postojećih zakona. Na primer, u Zakonu o radu koji ne predviđa nepotizam kao poseban razlog za otkaz ugovora o radu, Agencija nema mogućnost da utiče na punovažnost nezakonito zaključenih ugovora o radu ili u Zakonu o visokom obrazovanju koji ne predviđa sankciju za ustanovu i dekana u slučaju neobjavljivanja konkursa za izbor u zvanje.
Sastanku su prisustvovali: Zaštitnik građana, šest predstavnika Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, predstavnici Državne revizorske institucije, Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Narodne skupštine, prvog potpredsednika Vlade, Ministarstva unutrašnjih poslova, Bezbednosno informativne agencije, Ministarstva zdravlja, Narodne banke Srbije, Uprave za sprečavanje pranja novca, Uprave za javne nabavke, Poreske uprave, Agencije za privredne registre, Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, Saveta za borbu protiv korupcije, Prekršajnog suda u Beogradu, Vrhovnog kasacionog suda, Republičke radiodifuzne agencije, kao i članovi Odbora Agencije i direktor Agencije.
Naredni koordincacioni sastanak na temu korupcije u prosveti planiran je za drugu polovinu novembra. Dogovoreno je da Agencija za borbu protiv korupcije pozove i predstavnike Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta, privatnih univerziteta kao i sindikata prosvete.
Pokazatelji korupcije u prosveti
Predstavke: Agencija za borbu protiv korupcije primila ja 136 predstavki koje se odnose na prosvetu. NJihov broj povećava se iz godine u godinu tako da je 2013. primljeno 76 predstavki, što je više nego u prethodne tri godine: 2012 - 35, 2011. godine - 14, 2010. godine - 11. Najveći broj predstavki odnosi se na fakultete i visoke, srednje i osnovne škole, a manji broj na predškolske ustanove i domove učenika. Problemi na koje se Agenciji skreće pažnja odnose se na nezakonitosti i neregularnosti prilikom zapošljavanja (nepotizam, sporni konkursi za izbor direktora i nastavnog osoblja, stranačko zapošljavanje) i nezakonitosti i neregularnosti u postupcima javnih nabavki i finansijske malverzacije (nenamensko trošenje budžetskih sredstava). Manji broj predstavki odnosi se na davanje i primanje mita ("prodaju i kupovinu" radnih mesta, davanje mita za odbranu doktorske disertacije ili polaganje ispita). Takođe, ukazivano je i na neregularnosti prilikom nostrifikacije diploma, izbora izvođača đačkih ekskurzija, rešavanja stambenih potreba i mobing.
Sukob interesa: Agencija za borbu protiv korupcije u oblasti sukoba interesa u oblasti prosvete ima 79 predmeta. Na nedozvoljenu kumulaciju javnih funkcija od kojih je jedna u prosveti odnosi se 54 slučajeva, u 20 je reč o nepotizmu, tj. zapošljavanju povezanih lica (supružnika, dece i drugih bliskih srodnika) javnih funkcionera pre svega dekana i direktora visokih, srednjih i osnovnih škola, kao i članova školskih odbora. Ostvarivanje određene koristi za javnog funkcionera (najčešće, zaključivanje ugovora o poslovnoj saradnji sa privrednim društvima u vlasništvu javnog funkcionera ili sa njim povezanih lica) sadržina je pet predmeta.
Prevencija: Agencija za borbu protiv korupcije je u toku izrade nacrta planova integriteta, sa predstavnicima fakulteta i škola, utvrđivala specifične rizika na korupciju, sprovela kvalitativno istraživanje i analizirala Zakon o udžbenicima i drugim nastavnim sredstvima.
Rizici na korupciju u ustanovama visokog obrazovanja prepoznati su pre svega u vezi sa upisom studenata, ispitivanjem i evaluacijom znanja, formiranjem cena usluga koje pružaju fakulteti i upravljanjem sredstvima koja fakulteti prikupljaju kao sopstvene prihode, kao i izborima u naučno-nastavna zvanja. U ustanovama osnovnog i srednjeg obrazovanja rizik od korupcije postoji pri upisu u škole i raspoređivanju učenika u odeljenja, ispitivanju i evaluaciji znanja, vođenju školskih evidencija, izdavanju javnih isprava, raspodele fonda časova nastavnicima, izdavanju u zakup prostorija škole, nabavci udžbenika, organizacija ekskurzija i drugo.
Analizom važećeg Zakona, kao i Nacrta zakona o udžbenicima i drugim nastavnim sredstvima koje je izradilo Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Agencija za borbu protiv korupcije utvrdila je da postoje rizici za korupciju. Oni se odnose, pre svega, na uvećanje diskrecionih ovlašćenja ministra, nepostojanje kriterijuma za odlučivanje, nepostojanje postupka, nejasne i neprecizne odredbe, nepostojanje odgovarajućih sankcija za kršenje odredaba zakona. U okviru javne rasprave organizovane od 31. maja do 2. jula 2013. godine Agencija je pripremila mišljenje o proceni rizika korupcije i dostavila ga resornom ministarstvu i dala preporuke za njihovo odklanjanje kao i unapređivanje postupka odobravanja i izbora udžbenika u školama. Mišljenje je dostupno na sajtu Agencije http://www.acas.rs/sr_cir/praksa-agencije/analize-propisa-na-rizike-od-korupcije.html