ASK 27.10.2015.
Agencija objavljuje autorski tekst Jovana Nicića, višeg savetnika u Odseku za nadzor nad sprovođenjem Strategije i Akcionog plana i analizu propisa u Sektoru prevencije Agencije za borbu protiv korupcije - o proceni rizika korupcije u propisima.
Uvodne napomene
Rizik korupcije u propisu postoji ukoliko pojedine odredbe pružaju mogućnost ili podstiču nastanak korupcije. Za nastanak rizika korupcije u propisima nije presudna namera predlagača i donosilaca. Naime, ovi rizici mogu nastati i usled nepažnje predlagača ili donosilaca propisa.
Procena rizika korupcije u propisima predstavlja disciplinu koja je počela da se razvija od 2000. godine. Prve države koje su donele zakone kojima se predviđa primena ove discipline bile su Moldavija i Litvanija. U većini država članica Evropske unije i severnoameričkim državama postoje smernice i pravila za izradu propisa, kojima su obuhvaćena i pitanja procene rizika korupcije. Do kraja 2014. godine, procena rizika korupcije u propisima postala je obavezni deo zakonodavnog procesa u 13 država, dok bi u Srbiji to trebalo da postane slučaj u narednom periodu, nakon odgovarajućih izmena Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije i poslovnika Vlade i Narodne skupštine. Ukoliko dođe do očekivanih izmena ovih propisa, koje su predviđene i važećim strateškim okvirom, Agencija će proveravati da li su predlagači primenili Metodologiju za procenu rizika korupcije prilikom pisanja propisa i procenjivati da li u pojedinačnim odredbama tih propisa postoje rizici korupcije.
Cilj ove preventivne mere jeste da se donošenjem jasnih, preciznih i obrazloženih propisa suzi prostor za nastanak korupcije u oblastima koje se tim propisima uređuju. Ukoliko procena rizika korupcije postane obavezni deo procesa pripreme i donošenja propisa i ukoliko predlagači propisa svoje obaveze shvate na odgovarajući način, a ne kao još jednu formalnost u tom procesu, ova mera će doprineti ostvarivanju proklamovanog cilja.
Najčešći nedostaci i rizici korupcije u nacrtima i predlozima propisa koje je do sada analizirala Agencija za borbu protiv korupcije jesu nedovoljno jasne odredbe, davanje širokih diskrecionih ovlašćenja organima javne vlasti prilikom njihove primene i prepuštanje ministarstvima da određena pitanja bliže urede podzakonskim aktima, iako bi ta pitanja morala biti uređena zakonskim odredbama.
Ceo tekst preuzmite ovde.