ASK 08.12.2014.
Za uspešnije suzbijanje korupcije u Srbiji potrebna je stroža kaznena politika i zato je prioritet donošenje novog zakona koji bi ojačao nezavisnost i ovlašćenja Agencije za borbu protiv korupcije, rekla je direktortka te institucije Tatjana Babić.
Pojedincima ili političkim strankama se, naime, zbog blage kaznene politike ponekad isplati da naprave prekršaj, navela je ona.
"Kada se tome pridruži uobičajena dužina trajanja sudskih postupaka, onda je jasno koliko je teško zapravo stići do cilja kome težimo", precizna je.
Govoreći povodom 9. decembra, Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, Babićeva je Tanjugu rekla da je zato za instituciju na čijem je čelu prioritet donošenje novog zakona koji će reguisati njen rad.
Agencija je, dodala je, dugo i temeljno radila na izradi modela novog zakona, uz detaljne konsultacije sa ekspertima EU, a koji je u vidu inicijative u julu ove godine podnet Ministarstvu pravde i svim narodnim poslanicima. O tome je, kaže, informisana i Vlada Srbije.
"Cilj zapravo ove inicijative je pre svega da se ojača nezavisnost agencije. Modelom se predviđa drugačiji sastav odbora agencije, tako što smo predložili da iz ovlašćenih predlagača članova odbora, budu izostavljeni vlada i predsednik Republike. To je vrlo važno", kaže Babićeva.
Prema njenim rečima, Agenciji su potrebna veća ovlasćenja radi što efikasnijeg pribavljanja podataka neophodnih za operativan rad.
"Pooštrava se odgovornost funkcionera, kumulacija javnih funkcija se uređuje na suštinski drugačiji način u odnosu na važeći zakon koji predviđa da dve ili više funkcija može obavljati istovremeno isto lice uz saglašnost agencije", navela je.
Praktično to pravilo da funkcioner može da obavlja samo jednu javnu funkciju, kazala je Babićeva, pretvorilo se u izuzetak zato što Agencija nema zakonski osnov da odbije zahtev za davanje saglasnosti za obavljanje više funkcija.
"Predlažemo još neke tako specifične nove sankcije, kao što je obustava isplate naknada i svih drugih primanja iz budžeta u slučaju da funkcioner, protivno odluci Agencije, nastavi da nezakonito obavlja više funkcija", kaže Babićeva.
Inače, Agencija za borbu protiv korupcije je od početka ove godine pokrenula 451 postupak protiv funkcionera koji nisu podneli izveštaje o imovini i prihodima i ukupno 130 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka zbog neispunjavanja ove zakonske obaveze, istakla je ona.
Navela je da agencija proverava tačnost i potpunost podataka iz podnetih izveštaja o imovini i prihodima funkcionera i sa njim povezanih lica, i prati imovinsko stanje funkcionera, a u slučaju da utvrdi da postoji nesaglasnost između prijavljenih podataka i stvarnog stanja, o tome obaveštava nadležne državne organe.
"Od početka ove godine, kao rezultat ovih postupaka, podneto je ukupno 13 krivičnih prijava, dakle, zbog sumnje da je izvršeno krivično delo neprijavljivanja imovine ili davanja lažnih podataka o imovini, a pored toga Agencija je podnela i 28 izveštaja nadležnim organima, nadležnim javnim tužilaštvima, Poreskoj upravi, Upravi za sprečavanje pranja novca", rekla je ona.
Agencija je, ističe, upravo u toj oblasti u poslednjem izveštaju Evropske komisije pohvaljena za znatno unapređenje kontrole, a što je rezultat nastavka intenzivne i odlične saradnje sa MUP-om i sa Republičkim javnim tužilaštvom, drugim nadležnim javnim tužilaštvima i Upravom za sprecavanje pranja novca.
Ocenila je da je jedini put za rešavanje krupne, sistemske korupcije sinhrono delovanje svih nadležnih organa, počev od Agencije koja ima prevashodno preventivne nadležnosti, preko policije, tužilaštva i sudova.
Babićeva smatra da bi sudovi trebalo da budu garant da će svaka koruptivna aktivnost dobiti svoj epilog u pravosnažnoj sudskoj odluci.
Navela je da je "sitna" korupcija veliki problem jer na najneposredniji način pogađa građanina jer se sa njom susreće u svakodnevnom životu, ali da je ona ipak daleko lakše rešiv problem jer bi već šamo poštrovanje kaznene politike moglo mnogo da doprinese.
Upitana o navodima o zloupotrebama i korupciji u Agenciji, ona kaže da se u poslednje vreme, povremeno, pojavljuju tvrdnje u pojedinim medijima da u toj instituciji ima korupcije i da postoje određene zloupotrebe u radu koje "nekako čudno" koincidiraju sa pojedinim odlukama, naročito kada su u pitanju funkcioneri koji su na visokim javnim funkcijama.
"Mi kada donesemo odluku da funkcioner ne može da obavlja više funkcija istovremeno, radi se vrlo cesto direktno o novcu i o moći koju kumulacija funkcija daje jednom licu, i onda naravno očekivano da se takve da kažem tvrdnje, napadi desavaju. To nas prosto ne čudi", kazala je Babić.
Ona je, međutim, navela da to nije dobro jer se na taj način, ako su tvrdnje neutemeljene, narušava integritet institucije.
Ukazala je da se najčesće u javnosti pominje zgrada u kojoj se nalazi Agencija I dodala da je nju svojevremeno kupila Vlada Srbije, da je procenu vrednosti zgrade radila Poreska uprava, a sredstva za njenu kupovinu odobrila Skupština Srbije i da je Agencija samo korisnik a ne i vlasnik te zgrade.
Babić je odbacila navode o nameštenom konkursu za popunjavanje jednog radnog mesta u Agenciji, što se takođe pominje u javnosti.
Najavila je da će povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije biti održana konferencija "Borba protiv korupcije u Srbiji" na kojoj će predstavnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti iz svog aspekta govoriti o iskustvima i izazovima u toj oblasti.
Foto Tanjug, M. jelesijević
Tekst je preuzet sa sajta tanjug.rs